Qualità dell’alimentazioneKvaliteta prehrana

Unaprjeđenje kvalitete prehrane

Predškolskoj djeci i djeci u razvoju samo pravilna prehrana s raznovrsnim izborom namirnica te dostatnom količinom obroka može osigurati pravilan rast i razvoj, osjećaj sitosti i zadovoljstva, dobru tjelesnu kondiciju, mentalne sposobnosti i imunološke funkcije. S obzirom da se prehrambene navike stečene u djetinjstvu nastavljaju i u odraslo doba, važno je djeci pružiti kvalitetnu prehranu i omogućiti usvajanje pravilnih prehrambenih navika. Pravilnom prehranom mogu se spriječiti mnoge bolesti. Prevelik unos energije dovodi do
pretilosti, a nepravilna prehrana u odrasloj dobi i do drugih kroničnih masovnih bolesti današnjice - dijabetesa, povišenog kolesterola, hipertenzije, bolesti srca i krvnih žila, nekih sijela raka.

U predškolskim ustanovama

Prema Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima (NN 105/02) te Izmjenama i dopunama spomenutog Programa (NN 121/07), djeca koja borave 7-8 sati u vrtiću, moraju unijeti 80% od ukupnog potrebnog dnevnog unosa tijekom boravka u vrtiću. To je moguće ostvariti kroz četiri obroka: zajutrak (25% dnevnih potreba), doručak (10%), ručak (35%) i užina (10%).

Zavod za javno zdravstvo Istarske županije prati kvalitetu prehrane u predškolskim ustanovama na području Županije te provodi nadzor nad higijensko sanitarnim uvjetima od 1995.g. sustavno (u Puli počelo nekoliko godina ranije).

Analiza kvalitete prehrane i nadzor nad higijensko sanitarnim uvjetima u predškolskim ustanovama uključuje:

  • pregled kuhinje, blagovaone i nusprostorija te epidemiološki izvid četiri puta godišnje;
  • uzimanje cjelodnevnog obroka (jedan dan u tjednu u kojem se obavlja posjet) na kemijsku analizu te računska analiza prema utrošku namirnica uz pomoć standardnih tablica (Kaić Rak A, Antonić K. Tablice o sastavu namirnica i pića, Zavod za zaštitu zdravlja Hrvatske, Zagreb,1990.); rezultati računske analize uspoređuju se s preporučenim vrijednostima RDA (Recomanded Dietary Allowances, 10 revizija, Washington, 1997/98) odnosno ranije navedenog Programa;
  • uzimanje gotovog jela i analiza na zdravstvenu ispravnost;
  • uzimanje briseva čistoće u kuhinji te u prostorijama gdje se obavlja podjela hrane i u blagovaonicama;
  • računska analiza tjednog jelovnika (tjedan u kojem je obavljena posjeta) prema dostavljenom utrošku namirnica;
  • ukazivanje na eventualne propuste i nedostatke zatečene prilikom posjeta, davanje preporuka za njihovo otklanjanje i kulinarskih savjeta.

Nakon svakog posjeta rezultati svih analiza dostavljaju se vrtiću u vidu izvješća s tablicama i grafičkim prikazima te obrazloženjima rezultata i savjetima. Komentiraju se rezultati kemijske i računske analize cjelodnevnih obroka, njihova energetska i prehrambena vrijednost, tj. sadržaj pojedinih prehrambenih tvari (bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vlakna, udio zasićenih masnih kiselina, kolesterol; od vitamina: A, B1, B2, B6, niacin, C vitamin; od minerala: natrij, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, željezo) te odnos tri glavne prehrambene tvari (bjelančevina, masti i ugljikohidrata). Također se komentira mikrobiološka čistoća objekta te, ukoliko ona nije u skladu s Pravilnikom o učestalosti kontrola i normativima mikrobiološke čistoće u objektima pod sanitarnim nadzorom (NN 137/09), ukazuje se na nepravilnosti i kako ih otkloniti.

U dogovoru s vrtićima i prema potrebi održavaju se radionice sa osobljem i roditeljima. Održavaju se i razni tematski sastanci sa medicinskim sestrama, ravnateljima i drugim stručnim suradnicima.

U radu najuže surađujemo sa zdravstvenim osobljem – medicinskim sestrama koje osmišljavaju jelovnike prema našim savjetima i preporukama, kuhinjskim osobljem koje ga priprema te upravama predškolskih ustanova koje nabavljaju kvalitetne namirnice. Zahvaljujući navedenoj suradnji na području unaprjeđenja prehrane u predškolskim ustanovama učinjeni su veliki pomaci u zadovoljavanju propisanih potreba i raznovrsnosti obroka. Namirnice poput mahunarki (grašak, grah, slanutak, leća, soja), žitarica (kukuruz, ječam, proso, zobene pahuljice), sezonsko povrće i voće, začinsko bilje i maslinovo ulje gotovo se svakodnevno nalaze na jelovnicima u raznim maštovitim kombinacijama. Nabrojene namirnice se uklapaju u preporuke Svjetske zdravstvene organizacije koje opisuju mediteransku prehranu kao najzdraviju. Suradnja se nastavlja.

Jelovnici.pdf

Primjeri nekih jelovnika iz predškolskih ustanova sa područja Županije

42 K

Roditelji_hranimo_našu_djecu_pravilno.pdf

Letak „Roditelji - hranimo našu djecu pravilno!“

4.7 M

U školama

U čl. 68 Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08) propisano je da su osnovne škole dužne organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo. U XI. poglavlju Državnog pedagoškog standarda osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/2008) pod naslovom Mjerila učeničkog standarda u članku 38. regulirana su pitanja Prehrane
učenika i navedeno je sljedeće:

  1. Svaka škola dužna je osigurati prehranu za svoje učenike.
  2. Tjedni jelovnik objavljuje se na školskoj oglasnoj ploči. Prehrana se izvodi u blagovaonici. U cilju očuvanja zdravlja učenika u školi se ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pića.
  3. Učenicima koji su uključeni u produženi boravak ili cjelodnevnu nastavu potrebno je osigurati minimalno 30 minuta za objed.
  4. Utvrđivanje nutricionističkih zahtjeva, uvjeta i načina organiziranja prehrane u nadležnosti su osnivača.
  5. Higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija ureda državne uprave u županijama.

Prehrana učenika je Izmjenama i dopunama navedenog Državnog pedagoškog standarda (NN 90/10) označena koeficijentom izvodljivosti (oznaka postupnih rokova) '2' što znači da se mora postići u roku od pet godina po donošenju, odnosno do kraja 2012. godine.

Zavod je proveo istraživanje prehrambenih navika školske djece u nekim osnovnim školama u Istarskoj županiji tijekom 2005.-2008. godine. Podaci ukazuju da djeca neredovito uzimaju obroke, više od polovice osnovnoškolaca neredovito ili uopće ne jede prije odlaska u školu. Također 55 % djece pojede 2 i više komada voća dnevno. Prosječno 30% djece jede povrće ponekad ili ga uopće ne jede. Oko 10% djece redovito konzumira gazirane napitke. Opada
broj djece koja se hrani u školskim kuhinjama, osobito u višim razredima.

Prema rezultatima sistematskih pregleda u Istarskoj županiji previše je uhranjeno oko 10% osnovnoškolaca.

U dogovoru sa osnovnim školama i prema potrebi održavaju se i radionice

Zavod je izradio prijedloge jelovnika koje je dostavio svim osnovnim školama u Županiji. Također su izrađeni i leci o pravilnoj prehrani koje koristimo u radionicama.

Jelovnici.pdf

Prijedlogi školskih jelovnika

42 K

Zašto_je_važno_zdravo_jesti_i_zdravo_živjeti.pdf

Letak za osnovnoškolce i roditelje „Zašto je važno zdravo jesti i zdravo živjeti“

404 K

prehrana_djece_-_letak_za_srednje.pdf

Letak za srednjoškolce „Zdravo jesti, kvalitetno živjeti - mogu li sve to?“

352 K